|
dr@dssound.comTel 416 421 7437. Home page klikni ovde | |||
|
A sad jedan pravi film Klopka Najbolja rezija -Visbaden Drugi igrani film Srdana Golubovica ,prva nagrada bice ih jos naravno | |||
|
Slavlje u vili
Obrenovića Borislav ANĐELIĆ, 3. april 2007
FESTIVAL u Visbadenu je svečano završen, podelom nagrada, pred dupke punom dvoranom bioskopa "Kaligari" u prisustvu mnogih autora i medija.
Nastup srpskog filma "Klopka" Srdana Golubovića se pokazao kao pun pogodak, kako za našu kinematografiju, tako i za organizatore manifestacije. Izuzetan prijem kod publike i zanimljive diskusije u ovdašnjoj javnosti, krunisani su nagradom grada Visbadena u iznosu od 7.500 evra za najbolju režiju. Ovoj odluci glavnog žirija,pridružio se i žirija međunarodne kritike "FIPRESCI" koji je "Klopku" proglasio za najbolji film festivala. Glavna Škodina nagrada za najbolji film, uz 10.000 evra, otišla je u ruke filmu "Eurorija" ruskog autora Ivana Virupajeva (koji je beogradska publika imala prilike već da vidi na Festivalu autorskog filma u novembru), dok je nagrada nemačkog Ministarstva za inostrane poslove i 2.000 evra pripala filmu "Armin" hrvatskog reditelja Ognjena Sviličića, čiji je glavni glumac Emir Radžihafisbegović dobio i specijalno priznanje. Priznanje za inovativan autorski pristup, dobio je i film "Izigravajući žrtvu" Rusa Kirila Serebrenikova. .
Uspehom "Klopke" Srdana Golubovića kao i prikazivanjem filma "Sedam i po" Miroslava Momčilovića kao prezentacije Festivala scenarija iz Vrnjačke Banje na pravi način je predstavljena nova srpska kinematografija. Igrom slučaja, završna svečanost, koja je potrajala do ranih jutarnjih sati, upriličena je u vili "Klementina", sadašnjem sedištu festivala u Visbadenu, a nekadašnjoj kraljevskoj vili porodice Obrenović, iz koje je nekada davno, uz pomoć nemačke policije, mladi Aleksandar krenuo put domovine i svom tragičnom kraju. DOKUMENTARNI FILM Uspeh kinematografija slovenskih naroda i autora u Visbadenu, zaokružen je Nagradom fondacije Herti za najbolji film u konkurenciji dokumentarnog filma, koja je u iznosu od 10.000 evra, bila uručena renomiranom poljskom reditelju Marcelu Lozinskom za njegov provokativan film "Kako se to radi "o manipulacijama tvorenja političkog imidža ličnosti unutar takozvanog demokratskog sistema
Premijera ,24 Februar 2007 Ucestvovace na Berlinskom festivalu 07
Ako ne znate ko je SRDAN GOLUBOVIC, naucite, trebace vam, on je sjajan reziser
Reditelj Srdan Golubovic roden je 1972. u Beogradu. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Za vreme studija snimio je više kratkih igranih filmova, medu kojima je najpoznatiji kratki igrani film "Trojka", koji je 1994. osvojio Zlatnu medalju grada Beograda za najbolji debitantski film na Festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu. Film "Trojka" ucestvovao je na festivalima u Tel Avivu, Birmingemu, Lionu, Cikagu. Godine 1995. režirao je trecu pricu iz omnibusa "Paket aranžman", pod nazivom "Herc minuta", generacijskog rokenrol filma koji se s velikim uspehom prikazivao u domacim bioskopima. Pri filmskoj kuci Baš-Celik, koju osniva s timom mladih autora, realizuje muzicke spotove za najpoznatije domace grupe i pevace, kao i veoma zapažene reklamne spotove i marketinške kampanje. Film i prica: Srdan Golubovic, reditelj filma „Klopka” Drama o razocaranju Ne živimo u boljem društvu, sistemi vrednosti i moralnih nacela nisu drugaciji, a kao pojedinci nismo mnogo bolji – kaže autor filma koji otvara Fest Srdan Golubovic Predstojeci 35. Fest svecano ce biti otvoren 23. februara premijerom domaceg filma „Klopka” Srdana Golubovica, koji je uvršcen i u program „Forum” ovogodišnjeg Berlinskog festivala. Još za vreme studiranja na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde danas radi kao asistent na katedri za filmsko-televizijsku režiju, Golubovic (34) je pokazao umece i smelost u filmskom izrazu. Za kratki film „Trojka” osvojio je mnoge nagrade, dok je sa igranim debijem „Apsolutnih sto” ucestvovao na više od 30 festivala na kojima je osvojio deset medunarodnih i 19 domacih nagrada. Njegov novi film „Klopka”, ekranizacija istoimenog romana Nenada Teofilovica, realizovan je u nemacko-madarsko-srpskoj koprodukciji koju je podržao i evropski filmski fond „Eurimaž”. INTERVJU Šta Vas je privuklo romanu „Klopka” Nenada Teofilovica? – Na roman me je uputila scenaristkinja filma Melina Pota-Koljevic koja je radila dramatizaciju romana za radio. Kada sam došao do knjige, na korici sam procitao siže i shvatio da želim da se bavim tom temom. Posle „Apsolutnih sto” sam napravio šestogodišnju pauzu jer dugo biram šta bih voleo da radim, a i prica treba da mi bude bliska i da se tice mog života. Volim jednostavne price koje u sižeu, u samo dve recenice, imaju intrigu. Reagovao sam na pricu „Klopke” jer imam taj hickokovski pristup u traženju price za scenario. Ne reagujem na temu i likove, vec na pricu. Tema romana, a i filma, zlocin i kazna uznemiruje citaoce i gledaoce. Ona jeste jednostavna, ali emotivno vrlo teška? – Volim pricu koja je jednostavna, koju sa scenaristom u dramaturškoj strukturi mogu da napravim slojevitijom. Tada imam prostor da je rediteljski nadogradim i ucinim složenijom. „Klopka” je film dugih tišina, dekomponovanih kadrova i specificne atmosfere. To jeste „težak” film specificnog rediteljskog izraza, ali i glumacki film. „Klopka” je bliska savremenom britanskom filmu, delima Majka Lija ili Kena Louca, zato što je film svedene, sofisticirane glume. Pri radu na prvom filmu na Vas je uticala „Mržnja” Metjua Kasovica. Ni sada ne krijete uticaje, a pored britanskih reditelja, na Vas su uticali Kišlovski, Inaritu... – Prihvatam one uticaje koji su mi bliski tematski ili po rediteljskom senzibilitetu. U slucaju „Klopke”, cesto sam gledao „Dekalog” Kšištofa Kišlovskog. Raspon uticaja koji me motivišu i sežu od „Dekaloga” do „Raspoložen za ljubav” Vonga Kar Vaija, što je, cini se, nespojivi spektar inspiracija. Ne krijem da sam blizak rediteljskom egzibicionizmu i da volim filmove koji su „prerežirani”, pa je i „Klopka” „prerežiran” film. Inauritu je, s druge strane, autor koji je na mene ostavio najsnažniji uticaj u poslednjih nekoliko godina. On je jedan od autora koji je filmski jezik doveo do najvišeg nivoa, do brilijantnog korišcenja rediteljskih sredstava. Smatram da je on najsvežija autorska licnost današnjice, kada je film u fazi postmoderne, kada ne postoji žanrovski film. U filmu „Apsolutnih sto” kritikovali ste vreme do 5. oktobra 2000. godine. Kritikujete li sada period od 2000. do danas? – Reagujem na vreme u kojem živim, a tražeci pricu za film tražim i iskreni, unutrašnji povod da se bavim baš tom temom. „Apsolutnih sto” je bio film o besu, sirovoj, beskompromisnoj i buntovnickoj energiji koju ima neko sa 27 godina, koliko sam imao kada sam radio taj film. „Klopka” sadrži zreliju emociju autora koji ima 34 godine. To je drama o razocaranju, jer šest godina posle 5. oktobra ne živimo u boljem društvu, sistemi vrednosti i moralnih nacela nisu drugaciji, a kao pojedinci nismo mnogo bolji. „Klopka” se bavi time i govori o moralnom raspadu trulog društva u kojem živimo. ------------------------------------------------------------------------- Podrška autorskom filmu Sa kakvim ocekivanjima putujete na Berlinski festival gde ce „Klopka” biti prikazana u programu „Forum”? – To je zanimljiv program jer podržava autore, autorski film i nove tendencije. Svako priznanje na Berlinskom festivalu, koji ima i jedan od najvecih filmskih marketa, je znacajno za film. Moja ocekivanja su da film vidi što više ljudi i da stvorim poziciju u evropskom filmu koja ce mi omoguciti još bolju priliku za naredni film. Berlinale pruža šansu da nastavim da se bavim filmom i da i dalje imam podršku u inostranstvu. To ce mi omoguciti da poboljšam svoju poziciju u Srbiji i da lakše, nego u slucaju „Klopke”, dodem do sredstava. Ivan Arandelovic [objavljeno: 24.01.2007.] U produkciji Baš-Celika 2001. snima svoj prvi igrani film - "Apsolutnih sto", s kojim je ucestvovao u glavnim programima na preko 30 internacionalnih filmskih festivala: San Sebastijanu, Torontu, Solunu, Kotbusu, Roterdamu, Pusanu, Parizu, Palm Springsu, Trstu, San Hozeu. Film je osvojio deset medunarodnih i 19 domacih nagrada. 15.04.2006., subota Filmska kuca Baš Celik završila je snimanje igranog filma „Klopka“,
urbanog psihološkog trilera, u režiji Srdana Golubovica.
Vim Venders je svratio na snimanje filma Glavne uloge u „Klopci“ tumace Nebojša Glogovac (Mladen), Nataša Ninkovic
(Marija) , Predrag Miki Manojlovic (Kosta), Anica Dobra (Jelena) , Bogdan
Diklic (Doktor Lukic), Vuk Kostic , Vojin Cetkovic, Melita Bihalji..
Prvi put na filmu pojavljuje se Marko Ðurovic, u jednoj od glavnih
uloga, u ulozi sina.
- prvi srpski urbani psihološki triler
Mladen (35) kazuje svoju dramaticnu ispovest misterioznom slušaocu.
Pricajuci svoju pricu, Mladen nas vodi kroz pricu filma…
Nebojša Glogovac - Mladen Ekipa: Producenti: Jelena Mitrovic, Nataša Ninkovic, Alexandar Ris i Laszlo
Kantor
“Klopka” je film o coveku koji je prinuden da bira izmedju života i smrti sopstvenog deteta. Prica o moralnoj dilemi glavnog junaka – da li spasiti život svoga sina tako što ceš postati ubica. O coveku koji menja smrt za život, svoju nesrecu za tudu. O dogadaju koji njegovoj porodici donosi spas, a nekoj drugoj bol i pustoš. O mogucnosti izbora, koja zapravo i ne postoji… “Klopka” je film ispovest. Savremena balkanska verzija “Zlocina i kazne”. O zlocinu koji je spasao život detetu glavnog junaka i iskupljenju koje dolazi iznutra, iz nemogucnosti da se živi sa sopstvenim zlocinom. “Klopka “ je psihološka drama, sa elementima trilera, realistican, tvrd i sirov film. Film dugih tišina, nemih i praznih, koje bi trebalo da odslikavaju usamljenost i bespomocnost glavnog junaka. Film sa velikim brojem krupnih planova i korišcenjem uže optike, bogatom zvucnom slikom, u kojoj je muzika gotovo deo atmosfere i šumova, pokretima kamere kojima ulazimo u junakovo lice, odnosno u njegov svet koji postaje košmaran, nesnosan i bezizlazan. “Klopka” je film o obicnom coveku koji postaje ubica. O coveku koji je mislio da nikada nece biti sposoban da ubije. O lomu svih moralnih vrednosti u koje je verovao. O junaku koji pred sobom ima dva rešenja, od kojih oba vode u bol, krivicu i nesrecu. O coveku u moralnoj i egzistencijalnoj klopci. “Klopka” je film o postmiloševicevskoj Srbiji, u kojoj više nema rata, ali ima moralne i egzistencijlne pustoši, o Srbiji u tranziciji, u kojoj ljudski život još uvek ne vredi mnogo, o normalnom životu, koji je za mnoge nedostižan.
A STA KAZETE VI ? Napisite nam (samo ako ste gledali film , mi iz DS SOUNDA jos nismo ) a mi cemo da okacimo OVDE
Svi ostali CD ,DVD VHS Klikni ovde
|
![]() ![]() ![]() |